Preskoči na sadržaj
Meni

Izdanje br. 11 Pravne usluge

Šta advokat sme da objavi na sajtu

Advokat sme da ima sajt, ali Zakon o advokaturi zabranjuje reklamiranje, a Kodeks profesionalne etike advokata dozvoljava samo da se odmereno, istinito i bez samohvale navedu osnovni podaci: školovanje, usavršavanje, radovi, grana prava i jezici. Sajt koji kaže ko ste, čime se bavite i kako se do vas dolazi je siguran; sajt koji obećava ishod, hvali se ili nudi besplatne konsultacije nije.

Anatomija · 8 delova

Anatomija sajta

Oznaka Propis znači da podatak traži zakon ili pravilnik; izvori su u okviru ispod. Oznaka Praksa znači da propis to ne traži, ali posetioci traže.

  1. „Advokat“ uz ime i prezime

    Kancelarija se označava kao „advokat“ uz ime i prezime, a zajednička kancelarija propisanim nazivom. Titula ili specijalizacija samo ako je priznata.

    Propis
  2. Sedište, radno vreme i kontakt

    Adresa kancelarije, telefon, mejl i redovno radno vreme, bez poruke o radu vikendom i noću.

    Propis
  3. Komora, imenik i pravila struke

    Advokatska komora u kojoj ste upisani, link na javni imenik advokata i link na Kodeks profesionalne etike.

    Propis
  4. Osnovni podaci o advokatu

    Školovanje, usavršavanje, objavljeni radovi, grana prava kojom se bavite, strani jezici i jezici saradnika, odmereno i bez samohvale.

    Propis
  5. Cene i Advokatska tarifa

    Upućivanje na Advokatsku tarifu, bez opšte ponude besplatnih konsultacija, popusta ili cena ispod tarife.

    Propis
  6. Forma bez detalja slučaja

    Ime, kontakt i kratka napomena o vrsti predmeta. Detalji slučaja ostaju za razgovor.

    Praksa
  7. Tekstovi o izmenama propisa

    Opšti tekstovi o tome šta se promenilo, bez saveta za pojedinačan slučaj i bez poziva da vas angažuju.

    Praksa
  8. Podaci o advokatu i privatnost

    Ime, sedište, kontakt sa mejlom, PIB i podaci o upisu, uz politiku privatnosti za podatke iz upita.

    Propis

Izvori

Šta kaže propis

Provereno:

  1. Reklamiranje je zabranjeno

    Reklamiranje advokata, zajedničke advokatske kancelarije i advokatskog ortačkog društva je zabranjeno. Dozvoljeni način predstavljanja uređuju statut i kodeks, a Statut Advokatske komore Srbije zabranu ponavlja (čl. 259).

    Zakon o advokaturi („Sl. glasnik RS“, br. 31/2011 i 24/2012 – odluka US), čl. 24

  2. Šta je reklamiranje po Kodeksu

    Advokat ne hvali javno svoje znanje i ne reklamira se. Reklamiranjem se smatra i objava ponude usluga u medijima i u elektronskom predstavljanju, kao i senzacionalističko ili samohvalisavo predstavljanje predmeta, sposobnosti i uspeha.

    Kodeks profesionalne etike advokata („Sl. glasnik RS“, br. 27/2012 i 159/2020 – odluka US), pravila 17.1, 17.2.1 i 17.2.7

  3. Šta nije reklamiranje

    Nije reklamiranje ako se odmereno, istinito i bez samohvale navedu osnovni podaci: rođenje i školovanje, usavršavanje i objavljeni radovi, opredeljenje za određenu granu prava, strani jezici, društvene i profesionalne funkcije i stručna sprema i jezici saradnika, u štampanom materijalu ili u sredstvima elektronske komunikacije.

    Kodeks profesionalne etike advokata, pravilo 17.3

  4. Nelojalna konkurencija

    Nelojalna konkurencija je opšta ponuda besplatnog zastupanja ili zastupanja ispod Tarife, a zastupanje obuhvata i savetovanje. Isto važi za preporučivanje ranijim radom u pravosuđu ili vlasti, obećavanje veza i uticaja i javno oglašavanje rada neradnim danima ili van uobičajenog radnog vremena.

    Kodeks profesionalne etike advokata, pravila 3.1.2 i 18.2.2–18.2.5

  5. Obećanja, nazivi i tajna

    Zabranjeni su obećanje uspeha, nerealna procena i omalovažavanje drugih advokata. Kancelarija se označava kao „advokat“ uz ime i prezime, a titula ili specijalizacija samo ako je priznata. Advokatska tajna obuhvata i ono što je javno, ako klijent tako traži ili bi mu otkrivanje naškodilo.

    Kodeks profesionalne etike advokata, pravila 14–15, 19.2, 27.4.1 i 27.4.5

  6. Tarifa

    Tarifa ne sadrži pravilo o objavi cena. Niža nagrada od tarifne dozvoljena je samo pisanim ugovorom i ne ispod 50% tarifnog iznosa.

    Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad advokata („Sl. glasnik RS“, br. 43/2023 i 56/2025), čl. 4

  7. Komora i pravila struke na sajtu

    Uz podatke o pružaocu usluga na sajtu stoje advokatska komora u kojoj je advokat upisan, profesionalni naziv i država u kojoj je dodeljen i gde su dostupna pravila struke.

    Zakon o elektronskoj trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009, 95/2013 i 52/2019), čl. 6 st. 1 t. 6

Ovo nije pravni savet; propis je proveren 28.09.2026, pre odluke proverite sa nadležnim organom ili advokatom.

Obaveze ove delatnosti u tabeli po delatnostima

Šta ne pisati

Svaka stavka sa ovog spiska ima pravilo Kodeksa iza sebe:

  • obećanje ishoda, kao „dobijamo sporove“ (pravilo 19.2);
  • samohvala i superlativi, kao „najbolji advokat za razvod“ (17.1 i 17.2.7);
  • opšta ponuda besplatnih konsultacija ili popusta, „dostupni 24/7“ i rad vikendom kao poruka, i ranije funkcije u sudu ili vlasti kao preporuka (pravila 18.2.2–18.2.5);
  • imena klijenata i opisi predmeta, zbog advokatske tajne (14–15);
  • titule i „specijalista“ koji nisu priznati (27.4.1 i 27.4.5);
  • omalovažavanje drugih advokata (19.2).

Ostaje dovoljno za dobar sajt: ko ste, gde ste, kojom granom prava se bavite, koje jezike govorite i kako se zakazuje razgovor.

Ovo nije pravni savet; propis je proveren 28.09.2026, a pre odluke proverite sa nadležnim organom ili advokatom.

Forma i poverljivost

Forma na sajtu advokata ne treba da bude upitnik o slučaju. Dovoljni su ime, telefon ili mejl i kratka napomena o vrsti predmeta, na primer „porodično pravo“ ili „radni spor“. Sve ostalo ostaje za razgovor, gde advokat sam odlučuje šta mu treba i gde važi advokatska tajna.

Isti princip vodi i sajt ordinacije: ne prikupljati ono što ne mora. Forma koja traži ceo opis slučaja pravi bazu osetljivih podataka na serveru, a od toga ni advokat ni klijent nemaju koristi.

Nemam primer sajta advokata

U mom portfoliju nema sajta advokata, pa ovde nema ni primera iz prakse. Dva principa iz drugih radova važe i za advokate. Prvi je da sajt nosi samo proverljive podatke i tačne tvrdnje, kao sajt knjigovodstvene agencije sa koga su uklonjene „revizija“ i „podrška 24/7“; o tome više u izdanju o knjigovođama. Drugi je forma bez osetljivih podataka, kao na sajtu ginekološke ordinacije, opisana u izdanju o ordinacijama.

Imenik advokata je javan, na sajtu Advokatske komore Srbije, pa link na njega u podnožju klijentu štedi proveru. Pravila za ostale delatnosti su u tabeli obaveza.

Česte greške

  • Baner „besplatne konsultacije“ na naslovnoj.
  • „Dostupni 24/7“ u zaglavlju.
  • Strane sa ključnom reči kao naslovom, tipa „najbolji advokat Beograd“.
  • Citati i ocene klijenata.
  • Forma koja traži ceo opis slučaja.
  • Nema komore ni linka na pravila struke, koje traži Zakon o elektronskoj trgovini.

Pitanja

  • Da li advokat sme da ima sajt?

    Sme. Zakon o advokaturi zabranjuje reklamiranje (čl. 24), a Kodeks kaže da nije reklamiranje kad se odmereno, istinito i bez samohvale navedu osnovni podaci, i to i u sredstvima elektronske komunikacije (pravilo 17.3). Sajt koji obaveštava je dozvoljen; sajt koji nudi, hvali i obećava nije.

  • Sme li advokat da objavi cene ili popuste?

    Opšta ponuda besplatnog zastupanja ili zastupanja ispod Tarife je nelojalna konkurencija (Kodeks, pravila 18.2.2–18.2.5), a zastupanje obuhvata i savetovanje (3.1.2). Tarifa ne sadrži pravilo o objavi cena, a niža nagrada je dozvoljena samo pisanim ugovorom i ne ispod 50% tarifnog iznosa (čl. 4). Najsigurnije je uputiti na Advokatsku tarifu, bez popusta i „besplatnih konsultacija“.

  • Sme li da navede klijente ili dobijene sporove?

    Kodeks zabranjuje samohvalisavo predstavljanje predmeta, sposobnosti i uspeha (pravilo 17.2.7) i obećavanje uspeha (19.2), a advokatska tajna obuhvata i ono što je javno, ako klijent tako traži ili bi mu otkrivanje naškodilo (14–15). Izričitu zabranu spiska klijenata nisam našao, ali „dobijamo sporove“ i imena klijenata na sajtu nose očigledan rizik.

  • Šta advokatski sajt mora da sadrži po Zakonu o elektronskoj trgovini?

    Podatke o pružaocu usluga: ime, sedište, kontakt sa elektronskom adresom, podatke o upisu i PIB, a za regulisane profesije i komoru u kojoj je advokat upisan, profesionalni naziv i državu u kojoj je dodeljen i gde su dostupna pravila struke (čl. 6 st. 1). Praktično: komora u podnožju, link na imenik Advokatske komore Srbije i link na Kodeks.

  • Sme li advokat da piše blog o pravnim pitanjima?

    Kodeks pravne savete u javnim glasilima smatra reklamiranjem (pravilo 17.2.5), a da li je blog na sopstvenom sajtu „javno glasilo“, tekst ne kaže. Sigurniji su opšti tekstovi o izmenama propisa, bez saveta za pojedinačan slučaj i bez poziva da vas angažuju.

Sajt koji ovo ima od prvog dana

Pošaljite upit sa nazivom delatnosti i onim što već imate: domen, tekstove, fotografije. Odgovaram predlogom, a cena i rok stoje u pisanoj ponudi.

Pročitajte i